Vjerojatno vam je već poznato da je drveće citrusa malo nezgodno kada je u pitanju prezimljavanje. Ljudi se često pitaju kako mogu da spriječe opadanje lišća do kojeg dolazi pred kraj zime, često zbog nepravilne njege. Kako razumijeti drvo limun koje uspijeva u tropskoj i suptropskoj klimi, ali podnosi i mediteransku, gdje temperatura zimi može pasti i nekoliko stupnjeva ispod nule. Kad je riječ o njezi, to znači slijedeće: Stablu citrusa treba puno svijetlosti i ljeti i zimi, kao što je to u njihovom prirodnom staništu.
Svjetlost i temperatura su podjednako važni pošto oba djeluju na aktiviranje metabolizma drveta, a to je ono što može biti problem u zimskoj njezi citrusa. Drugim riječima: Što više svijetlosti (koja pokreće fotosintezu) drvo dobije, više topline će mu trebati da postigne odgovarajuću brzinu metabolizma. Što više svijetlosti drvo primi (čime će se ubrzati njegov metabolizam), više topline će mu biti potrebnoAko je metabolizam drveta previše brz tokom zime usljed visoke temperature (npr. ako se biljka nalazi u dnevnoj sobi, naročito iza zavijese i sl.) i ako nema dovoljno svijetlosti, ono će metabolizirati više supstanci nego što može da stvori fotosintezom – trošiće samo sebe za postizanje dovoljnog nivoa fotosinteze.
Međutim, dobro j
e uvesti biljku u hibernaciju tako što ćete je staviti na veoma svijetlo mjesto 
na niskoj temperaturi (ovo podrazumijeva ventilaciju bez mraza). To se radi jer je najsvijetlije moguće mjesto na našoj geografskoj širini poput mračne sobe u odnosu na tropske uvijete, posebno zimi. Jačina svijetlosti u dnevnim sobama je obično 500 do 800 luksa. U takvim uvijetima je manje-više pitanje sreće , kad je riječ o prezimljavanju drveća citrusa zbog razlike između svijetlosti koja im je potrebna i količine koju zaista dobijaju.
Metode za prezimljavanje koje su se pokazale uspiješne:
- Ostavite stablo citrusa da prezimi u stakleniku rasadnika ili u malom kućnom stakleniku, staklenom ili zelenom vrtu.
- Ostavite stablo da prezimi na svijetlom mjestu na temperaturi između 5 i 10 °C; često provjetravajte prostorije i zaklonite ga u hladovinu ako topli sunčevi zraci ulaze u prostoriju (od kraja siječnja, naročito za prozore koji su okrenuti ka jugu).
- Ostavite stablo da prezimi na jakom svijetlom mjestu na temperaturi od oko 16/18 do 20°C.
Ova varijanta je najteža jer je takve uvijete skoro nemoguće stvoriti. U ovim predjelima imamo manje svijetla i u hladnim zimskim danima obično temperaturu u dnevnim sobama održavamo na najmanje 21 °C. Prostorije sa temperaturom od 16 do 18 °C, što bi bilo najpogodnije, su uglavnom one koje se rijetko koriste ili hladni hodnici i predvorja. U takvim prostorijama drveće treba postaviti što bliže prozoru.
Što se tiče temperature ,lišće često opada jer je drveće previše vlažno i jer su velike razlike između temperature korenja i lišća. „”Vruća glava i hladne noge” kako to vrtlari kažu ili zapravo “vruće noge i hladna glava”. Razlog se rijetko orimejti kako se prostorija zagrijava, veći dio stabla se zagrije na sobnoj temperaturi od npr. 21 °C. Ali ono stoji na podu sa temperaturom od samo 16 do 18 °C. Hladnije korijenje funkcionira puno sporije od toplih listova; drvo je pod stresom i odbacuje listove.
Riješenje:
Premjestite drvo sa poda na pokretno postolje ili u posudu sa kotačima i dovoljno ventilacije ispod ili podmetnite debeli sloj stiropora između poda i posude kako biste je izolirali od hladnog tla.
Obrnuta situacija: stablo se može postaviti na podno grijanje tako da se korijenje zagrije do 20-28 stupnjeva, a krošnja bude na 18-22 stupnjeva. I ovdje imamo sličnu situaciju kao u prethodnom slučaju: drvo je pod stresom jer je sada korijen aktivniji od listova. Rezultat: lišće je odbačeno.
Što bolje budemo razumijeli stabla citrusa i kako možemo utjecati na njih tokom faze prezimljavanja, bolje ćemo se boriti sa situacijom i smisliti strategiju za preživljavanje koja najviše odgovara uvijetima u vašem domu. Ona će vam pomoći da brže reagiramo i da poduzmemo odgovarajuće mjere kada se problem pojavi.
Ovaj odnos svijetlosti/temperature je prilično jednostavan kada se uporedi sa strategijama za gnojenje i zalijevanje tokom šest hladnijih mjeseci u godini.
Nemojte gnojiti od srpnja do veljače, a ako biljka treba prezimti na hladnom , nemojte gnojiti od veljače do ožujka. Nedostatak željeza (zelene vene listova, žuto lišće) nadomjestite dodatkom odgovaraju
ćeg gnojiva.
Zaljevajte mekom vodom na sobnoj temperaturi. Nemojte upotrebljavati tvrdu vodu jer bi ovo moglo dovesti do nedostatka željeza. Za toplije prezimljavanje, zaljevajte veoma pažljivo u skladu sa uvijetima, naročito izbegavajte prekomjerno zalijevanje i zadržavanje vode. Više stabala se potopi nego što se osuši! Za hladno prezimljavanje stabala treba biti što suša (blago vlažno tlo) – zemlja ne treba biti potpuno suha kako se stablo ne bi osušilo.
Ostavite stablo vani što je moguće duže i vratite ga van na proljeće što je moguće ranije.Posebno na kraju zime i u rano proljeće stablo možete držati na zaštićenom mjestu. Mjesto ne bi smijelo da se zagrije toliko da se dnevne i noćne temperature puno razlikuju, npr. noću 5 °C, a danju 20-25 °C.
Prije nego što unesete drvo u kuću, detaljno ga očistite i uklonite sve puževe i uši. Ako je potrebno, možete ga i orezati. Prorijedite previše guste krošnje tako da može probiti više svijetlosti. Krajem siječnja provijerite da li ima štetočina (koje su u porastu u ovo doba godine). Štitaste uši i prve brašnaste uši su već u akciji u ovom periodu. Posljednje se pojavljuju lisne uši, ali se one javljaju tek od ožujka.
